subota, 30. lipnja 2007.





ČEVELJUŠA इन PLINA

Naziv Plina bit ce od korjena koji u glagolu plinuti ,dakle upravo podvodno mjesto. Plinuti, plinen, lat. innundare od istog je korjen ply, koji je u glagolu pliti:a) poplaviti, b) biti poplavljen, c) teci iz rijecnika HAZU dio X.str.64, Zagreb 1931. Po zemljovidnom smještaju vezana uz Neretvu, obuhvaca dio prostora u donjem toku rijeke, na desnoj obali od Komina do Bacine i proteže se preko brdskih terena do Vrgorskog jezera. Plina granici sa Kominom, Desnama od Rastoka crtom do iznad Šišina u smjeru vrha Ilica 659m, dok granicna crta prema Borovcima ide na vrh Presla 429 m otkud se spušta u samo dno Crnog vira do ponora rijeke Velike Matice. Granica dalje ide kroz Crni Vir rijekom Maticom, koja Plinu razdvaja od Struga i Kobiljace preko Kljucinovca, Bacinice i Tankog brda sve do granice sa Staševicom u podrucju Šenikovišta.Otud se granica odvaja od Matice i ide pravom crtom na brdo Bukocevicu, odakle prolazi brdskom crtom izmedu zaselka Gnjeca I radaljaca preko Rukavca (447m) do izmedu Potkleka i ostojica Kuca, otkud se spušta prema Bacinskim jezerima do Perackog Blata. Granica dalje ide izmedu Šipka i Dumonjca iznad jezera Birina, Crnom Rikom kroz Stablinu, Ceveljušu, Rogotin, Šarica Strugu sve do Maleta, i Banje gdje se spaja sa rijekom Prokopicom.Plina se dijeli na Istocnu i Zapadnu Plinu.Granica izmedu Istocne i Zapadne Pline ide brdskim masivom od Crne Rike na Mostini, u smjeru vrha Petrovca, otkuda ide na vrh Plavca, a potom na vrh Sirca i spušta se do Jezera u predjelu Krtinovca u blizini Erakove i Karamatica luke.


ISTOČNA PLINA

BANJA je zadržala svoj treci naziv, jer se prije zvala Vara, potom Kominske Staje, a tek onda Banja.Sama rijec Banja ima znacenje po glagolu banjati se, tj. Kupati se.Smještena uz samo brdo, kuda protjecu Crna Rika i rijeka Desanka, uz prirodne izvore vode.

PODTALEŽ je stari naziv za zaselak Eraci, koji potjece od njive zvane Talež.

KARAMATICI je nanazvan po plemenu Karamatica, a smješten je ispod Velikog Taleža uz samu Crnu njivu. Zaselak je zadržao ime po Karamaticima, iako su u njemu živjela i druga plemena kao Batinovici, Malete, Kurani i Popovci.

LOKVENICA je naseljena plemenima Parmac i Popovci. Smještena je izmedu Bucine i Modrog Oka na plodnoj uvalici izmedu brda,kuda vodi put za Desne. Bucina je nazvana po plavljenju, jer se voda razlijeva cineci buk, šireci se uokolo, tako da bi preko Bucine poplavila i Smrdelj. Na taj nacin stvorena je lokva, otkud i potjece naziv Lokvenica.

POPOVCI, nalazi se na putu izmedu Karamatica i Parmaca, a dobio je naziv po plemenu koje se tu nastanilo – Popovci.

MALETE, zaselak je zadržao naziv po plemenu Maleta, koji su se prvi naselili na desnoj obali Crne Rike ispod brda Vucji brig tako da možemo naici na uporabu i jednog i drugog naziva ( Malete i Vucji brig).

MODRO OKO, dobilo je naziv po viru – izvorištu Modro oko ( koje je duboko oko 22,50 metara, što ga cini izrazito modrim.Ovdje žive plemena Barbir i Batinovic.

OŠAC je najizbaceniji zaselak Istocne Pline u pravcu Desana, na samoj granici sa opcinom Metkovic. Ovaj zaselak naselili su Parmaci iz Podrinja. Naziv Ošac ima znacenja '' stupica za lov divljaci '' i '' nabijanje sukna u vodi u stupici ''.PODRINJE ili Parmaci je zaselak koji se nalazi ispod brda Drina i njive na putu koji preko Drine vodi Desne. Otuda i dolazi naziv Podrinje (ispod Drina)


PULJANI ili OROV DOLAC smješteni su izmedu brda Oblicevac i Neuma, na cest koja vodi iz Ploca za Mali Prolog, odnosno izmedu Krtinovca i Crnog vira. Orlov Dolac je plodna njiva koja se u najstarije vrijeme orala sa volovima i ralom. Ime Orlov Dolac, cešce je bio u uporabi ranije, dok se u zadnje vrijeme sve više koriste ime Puljani , po plemenu koje se tu prvo nastanilo. Uz njih, na ovom lokalitetu, još su živjela plemena Štrbici, Manenica i Kežic.


ŠARIC STRUGA. Prema velikom rijecniku HAZU ( Zagreb, 1965. str.331.), struga ( više znacenja) oznacava korito lokve, vode, potoka, rijeke, rukavca, jarka, tor gdje se muzu ovce. Šaric, u imenu ovog naselja, oznacava prvobitnog vlasnika lokaliteta – stanovitog Šarica iz Opuzena. Šarica Struga je smještena izmedu Crne rike i brda Petrovca i bila je relativno kasno naseljavana, najprije plemenom Nikolci sa Trkalja i Vrbice, potom plemenom Smoljan sa Dubine, Rodonjicima i Oršulicima iz Vrbice, te Parmacima, Karamaticima , Eracima i drugim plemenima iz Istocne Pline.

TRKLJE je zaselak na uzvisini izmedu Plavca (418m) i Sirca (404 m), odnosno izmedu Vidonj Dolca u Zapadnoj Plini i Otunja u Istocnoj Plini . Okoliš je dosta bogat šumom, po kojoj je dobio naziv, od rijeci trklja – obradeno drvo za kucanstvo i poljodjelstvu. Ovaj zaselak nastanilo je plem Nikolci.

VRBICA je naselje u udolini brda Plavca i Petrovca, na starom putu koji je od Otunja i Dubine preko Vrbice jednim krakom vodi prema Šarica Struzi, a drugim prema Banji. Naziv je, vjerovatno, nastao po drvetu vrbe. Ovaj zaselak nastanila su plemena Nikolci, Rodonjici, Oršulici, a nešto kasnije i Bebici.

ZMIJAREVICI ili PODVRANINA je zaselak plemena Zmijarevic uz Crnju njivu, sa suprotne strane Karamatica. Ime je nastalo po brdu Vranina, tj. Zaselak u podnožju Vranine ( Podvranina).



DUBINA je zaselak plemena Smoljani, a smještena je izmedu njiva Velikog i Malog Otunja, na putu od Eraka, Karamatica, Zmijarevica i Trklja prema Vrbici i dalje prema Neretvi. Naziv Dubina, izvidnica je od rijeci ''dub'', što je naziv za posebnu vrstu hrasta, koji se u vecim kolicinama nalazi na tom lokalietu.Izrazito brdska naselja koja gravitiraju Vrgorskom polju jesu: Potalež-Eraci, Orov Dolac – Puljani, Karamatici, Podrinje – Parmaci, Popovci, trklje, Podvranina – Zmijarevici, Dubina – Smoljani i Vrbica. Ostala naselja Pline Istocne, kao Banja, Lokvenica, Malete, Modro oko, Ošac i Šarica Struga, gravitiraju prema Neretvi.

ZAPADNA PLINA

CRNOCA je naseljena plemenima Radaljci i Barbiri.Granici sa Gnjecima i sa straom naseobinom '' Kucetine '' – otkuda su Štrbici preselili u Vidonj Dolac.

ČEVELJUŠA je naseljena iz Krševa i Grebina plemenima Grgurinovic, Žderic, Roncevic, Šunjic, Zmijarevic sa Kule. Na Čeveljusi bilo je 12 Mlinica (Vodenica , te iste mlinice su bili u vlasništvo gračana iz Gradca n/m i Briščana iz Brista a ne iz Briste. Kad se je prokopao tunel iz Jezera do Klokuna mlinice na Čeveljusi nisu imale više dovoljno vode i izgubile su na na biti, ostale su nefunkicionalne. Tek mnogo kasnije Jure Rončević Kavo gradi i izgradjuje Novu Vodenicu koja i danas postoji ali nije u funkciji.(U jesen ,zimu i proljeće kada je dotok vode u dovoljan i danas može raditi ). I dan danas Rogotinjani i Mostinjari kažu idu na Mlinicu, misle na Čeveljusu bilo to da idu po svježu vodu ili da idu obradjivati svoju zemlju na Čeveljusi koja je pretežno u njihovom vlasništu onada bila i danas ostala.

DRUŽIJANICI, dobio je ime po plemenu, smješten je na putu ( izmedu Crnoce i Radaljaca) Ploe – Staševica – Vrgorac

DUMONJAC se nalazi u uvali, medu brdima, neposredno iznad jezera Birina. Naseljen je plemenom Barbir.

GRACI su zadržali naziv po plemenu, a smješteni su u kotlini ispod Peracke zavale. Spustili su se sa obližnjeg brda na kojem su ostaci ranijeg naselja Gradac ili Gracina.

GREBINE je ranije napušten zaselak, u brdu iznad Ceveljuše. Ime Grebine potjece od starih grobova, kojih na ovom lokalitetu ima više nego bilo gdje u Plini.

JANJICI je zaselak plemena Štrbici. Uz prezime je redovito išao i ovaj dodatak, primjerice, Štrbic – Janjic, dok je naselje sve do danas zadržalo staro ime Janjici.

KULA. Ime zaselka je nastalo po staroj srednjovjekovnoj gradevini – kuli, koja je bila sagradena u neposrednoj blizini, a koja je kasnije porušena i na tom mjestu sagradena Župna kuca za potrebe župe Pline. U ovom zaselku žive plemena Zmijarevici i Grgurnovici.

KRŠEVO je naselje u blizini Grebina, na obroncima brda Petrovca u smjeru Dvogrle. Grgurinovici i Žderići su plemena koja su živjela u Krševu.

NIKOLICI, dobilo je naziv po plemenu Nikolici, koje je u meduvremenu izumrl, ali se ime naselja zadržalo. Tu su živjeli Žderici, Štrbici i Radoši. Naselje je smješteno u blizini starog puta koji vodi od Zavale preko Radoša, Dvogrle i Dubokog doca u Stablini

OSTOJICI dobili su ime po plemenu, a nalaze se na samoj granici KO Briste i Pasicine u podnožju brda Rukavca i Kleka . To je ujedno i najudaljeniji zaselak Pline Zapadne. Prije Ostojica, tu je živjelo pleme Šutica iz Gradca

PODGRADINA je zaselak plemena Žderica , koji se nalazi pod brdom Gradina, u blizini Dvogrle i Vidonj Doca

PODŽUŽELJ je smješten ispod Zavale - crkve Sv. Ivana i naseljen je plemenom Štrbici, pa se koriste cak tri imena za isti lokalitet: Zavala, Podžuželj i Štrbici.


PERACKO BLATO granici sa KO Bacina, uz sama Bacinska jezera. Prostor je ravnicarski, sa jakim utjecajem podzemnih voda, zbog cega je došlo do naziva Blato. Dodatak Peracko, izveden je od starog naselja Perka, po cemu je i zavala na pogled Jezera dobila ime Peracka zavala. Ovo naselje je sad gusto naseljeno, ispocetka plemenima Krsticevici i Ostojici , a potom plemenima Graci, Culimi, Radici i drugim plemenima iz Pline Zapadne, a i šire.

PERKA se spominje kao jedno od najstarijih naselja, u kojima je živjelo pleme knezova Vladimirovica, pocev od X. Stoljeca i cija je loza izumrla. Tu se nalaze ostaci starog grada sa uklesanim križem. Poslije II. Svjetskog rata Perku su naselili Culumi, prelaskom sa Rupe.

RADALJCI, zaselak koji je zadržao ime po plemenu, a smještem je na obroncima brda Velika Plana prema Krotuši i na cesti Peracka zavala – Staševica.

RADICI su zaseban zaselak iznad Crnoce, na granici KO Brista

RUPA, nalazi se na dosta velikoj nadmorskoj visini, u uvalici izmedu brda Velike plane i Gradine, što u pravom smislu rijeci asocira na pogledu skrivenu rupu. Zaselak je naseljen plemenom Culumi.

RUPINA, je zaselak na putu izmedu Rupe i Nikolica, uz zaselak Podgradina, gdje su živjeli plemena Vukosav I Šalinovic.

RESNA KOSA ili KRSTICEVICA SELO, smješteno je u brdskom terenu,sjeverno od Perackog Blata, u blizini zaselka Graci. Naziv Kosa, izveden je od naziva „brdske kosine“, a pridjev Resna tumaci se kao ukrasna.

VIDONJE je dobilo naziv po Vidonj docu. Zaselak Vidonje, smješten je uz sam dolac, u podnožju brda Sirac. Ovdje su se nastanili Štrbici i Barbiri. S druge strane vidonje doca nastalo je zasebno selo plemena RADOŠ, koje je i zadržalo ime po nazivu plemena.

Zapadna Plina ima 23 zaseoka,od kojih Ceveljuša i Stablina pripadaju nervetanskom dijelu Pline Zapadne, a sva ostala sela su brdskog obilježja i upucena su na Vrgorsko jezero.Prvo su ovo podrucje nastanili Iliri,kako to svjedoce drevne gomile jedne i droge Pline. I dan danas ima ih 27 u Istocnoj, a 17 u Zapadnoj Plini. Njihova je vlast na ovim terenima trajala do 9. god. Poslije Krista, dok ih nisu konacno pobjedili Rimljani, ciji su tragovi vidljivi u Šarica Strugi, sacuvani ostaci jedne rimske villae tj. Ostaci stanbeno-gospodarskog objekta i jednim sarkofagom,nalazi se na lokalitetu zvanomkrstina zidina, nakraju Vrila.
Na starom putu Rogotin – Šaric Struga za Desne svuda okolo su razbacani brojni ulomci tegula, imbricese i fragmenti keramike, ispod jednog zida sakriven u gustom raslinju, nalazi se veliki kameni blok monolit s urezanim i dobro vidljivim konturama suncanog sata ( Spomenici kulture Opcine Ploce, Split 1989.). Od povjesti u njenom srednjovjekovnom dijelu svjedoci 20 stecaka u Istocnoj,a 36 u Zapadnoj Plini.Za vrijeme turske vladavine i okupacije Krajine, nije bilo nikakvog napretka u gospodarstvu ili bilo kom drugom pogledu, nastala je borba za opstanak golog života.Turci su harali zaletavajuci se i na otoke, a osobito u brdska podrucja.
Knezovi Vladimirovici u Perki,Vlahovici Vrataru i Grupkovici na Oblicevcu, štiteci svoje posjede, stalon su se sukobljavali i ratovali s Turcima. U seobi i bježanju ispred Turaka mnoga hercegovacka plemena,prebjegla su na otoke i preko mora u Italiju, vec i u brdska podrucja Zabiokovlja.Otuda i vecina plinskih plemena vuku korjene iz susjedne Hercegovine. Kandijski rat izmedu Turske i Mlecana 1645.- 1669.g. nije donio nikakvih teritorijalnih promjena, a nezaposlenost i bijeda prenose se i dalje. Ipak Mlecani su zaposjeli sve utvrde u Primorju, osim Kule Norinske.
U Neretvi, koja je i dalje ostala strah itrepet za Krajinu, Mlecani su, pomocu naših ljudi prvi put osvojili Kulu Norin 1684.godine. Ovaj dogadaj otpjevao je starac Milovan,koji spominje Nikolu Vladimirovica,potomka poznatih knezova sa Perke,Tomu kusturica,Jakova Zmijarevica,Grgura Damica i Cvitana Bilasa. Za obranu od Turaka na podrucju Pline ostale su tri utvrde-kule.Jedna je pretvorena u stari Župni stan1868.godine.Po njoj je dobilo ime Kod Kule.Od 1868.-1941. tu su stanovali župnici, odakle su odlazili služiti misu u crkvama na Zavali i Oblicevcu. Druga Kula je Kula knezova Grupkovic, a nalazi se ispod samog vrha brda Oblicevac. Treca kula nalazi se u Krcicu kod Karamatica Sela
Knezovi u Plini
Loza Vladimirovica spominje se u povijesti pocetkom 10. stoljeca. Prema Kacicu-Miošicu prvi se spominje knez Vukotin (890. – 905.)kojeg prihvaca i potrvduje mu plemstvo dužd Candiano.Postojbina Vladimirovica u Sladincu i Perki odigrala je znacajnu povijesnu ulogu na prostoru desne obale rijeke Neretve do Vrgorca, Ljubuškog, pa cak i do Mostara.Poslije Vukotina, spominje se knez Radoslav oko, 1177.,zatim Vladimir II. Oko 1250., a Vladimir III, oko 1300. godine. Knez Radivoj ili Radoš proširuje svoje posjed oko 1390.god. na Tihaljinu, Veljake, Klobuk, Plinu, Zvirce, Struge, Borovce, Brotnjo i Ljubuški, sve do Imotskog. Ovaj posjed daruje mu bosanski kralj Tvrtko, za zasluge u bitkama sa Ugarima.Nako dolaska Turaka 1463.g.Radivoj i brat Grgo, povlace se s ovih teritorija u Sladinac i Perku.
U 16. st. Stalnim ratovanjem sa Turcima istice se knez Vladislav Vladimirovic 8 1551. – 1560.), u njgovo vrijeme Turci mu prepuštaju Zvirice, Borovce, Strugu i Plinu. U 17. st. spominje se Šimun Vladimirovic,koji gine u borbi sa senjskim uskocima 1620.g. naslijedio ga je sin Ivan koji je branio Neretvu od Turaka sve do Norina i Mostara.Ivanov potomak Nikola ( 1685.- 1720.)najveci protivnik Turaka gonio ih je do ljubuškog i Gabele.Kacic ga slavi u osvajanju kule od Norina sa još cetri druga...Slican je bio i njgov sin Juraj ( oko 1720.g.) istakao se u osvajanju Hutova, zatim razbijanje turske konjice ko Pruda. Naslijedili su ga sinovi Ivan i Luka kojima su Mlecani priznali povlastice koje su njihovi prethodnici uživali.Fra Luka Vladimirovic ( 1718.- 1788.) roden je u Plini, a škole je završio u Veneciji i Bologni. Postao je profesor bogoslovije i župnik u Šibeniku, Opuzenu i Metkovicu. Bio je prvi povjesnicar Neretve, najznacajnije njegovo djelo “CRONICA DELLA CITT ETERITOROI DI NARENTA“ (Mleci, 1778.)
GRUPKOVICI
Živjeli su u svojoj Kuli na Oblicevcu, zvali su se Grupkovici, pa Gupkovici – Puljani, a sada samo Puljani.Njihovi posjedi, uz Oblicevac, nalaze se u njivama Otunj, Drin, Mali talež i Orov dolac u kojemsada žive njihovi potomci, to je i ujedno najstarije pleme Pline koje je sagradilo i crkvu u Oblicevcu.

NASELJAVANJE

Najbrojnijim i najstarijim plemenom smatrani su Štrbici iz Pline Zapadne,jer se vjerovalo da su živjeli ovdje i prije turskog osvajanja।Najveci broj plemena došao je u Plinu u vrijeme turskog zuluma i progonstva iz Hercegovine i drugih krajeva.

GRGURINOVICI su doselili iz Pasicine, jedni su se naselili u Kuli kod Zmijarevica, a drugi u Krševu, iznad Ceveljuše.
RONCEVICI su se doselili iz Briste na Ceveljušu.
ŠUNJICI su se doselili iz Briste u Ceveljuši.
ZMIJAREVICI su starinom iz Bijace u Hercegovini, a nastanili su se kod Kule
ŽDERICI su došli iz Grncenika – Brista u Podgradinu i na Grebine।

ŠKOLSTVO

Plina Zapadna
1. ZAVALA (Štrbici) Podžuželj. U privatnoj kuci Mate i JureRadoša škola je pocela s radom 1921. godine imala je dva razreda.
2. RADOŠI. Odlukom Kotarskog narodnog odbora Metkovic, školske godine 1944./1945. pocela je raditi pucka škola u Plini Zapadnoj. Škola je zapocela sa radom u Radošima, u jednoj ucionici koja se nalazila u privatnoj kuci Mate Radoša pok. Andrije. Škola je zatvorena 1951. godine.
3. KULA (Zmijarevici). Po odluci kotarskih vlasti u Metkovicu, spajanjem triju osnovnih škola: Resna Kosa, Radoša i Karamatica pocela je radom školska nastava 1951./1952. godina, a održana je u privatnoj kuci Franje Zmijarevica. Škola je prestala sa radom 1958./1959. godine. Osnovna škola u Kuli nije ispunjavala sve zahtjeve zbog malog prostora i neodgovarajucih higijensko – tehnickih uvjeta. Narodni odbor opcine Ploce donio je odluku da se sagradi nova školska zgrada kod Kule.Radovi su zapoceli 1958. godine, opcina je osigurala graditeljski materijal dok su radove dobrovoljno izvodili Plinjani. Školska zgrada je dovršena vec naredne 1959. godine. Sa 3 ucionice u prizemlju i stanovima za nastavno osoblje. Osnovnu školu u Kuli pohadali su ucenici iz zaselka Pline Istocne i Zapadne tj., iz zaselka koji su to vrijeme bili aktivni 8Naseljani) i to: Žderići, Radoši, Podžuželj, Janjići, Gradci, Krsticevici, Radici, Radaljci i Zmijarevići iz Pline Zapadne, te Trklje, Karamatici, Zmijarevici, Parmaci, Eraci i Puljani iz Pline Istocne. Škola je prestala raditi 1974. godine kada je došlo do naglog osipanja u